u botanici, nespolne rasplodne stanice u biljaka, protista i gljiva. Pretežito se razvijaju kao unutrašnje ili
endospore redukcijskom diobom u nespolnim rasplodnim organima (→
sporangij ili trusnik) ili nastaju kao različite vrste vanjskih spora ili
egzospora. Za razliku od spolnih rasplodnih stanica, gameta, spore se bez oplodnje, tj. bez spajanja s drugom rasplodnom stanicom, na prikladnu staništu razvijaju u novu istovrsnu jedinku. To je najčešće povezano s izmjenom spolne i nespolne generacije. U organizmima na nižem razvojnom stupnju kao što su različite vodene alge i neke skupine gljiva, nastaju zoospore s bičevima ili trepljama s pomoću kojih se u vodi aktivno kreću. Poseban oblik pokretljivih spora razvija se u roda
Vaucheria. U vršnome nabubrenom dijelu te nitaste alge razgranjene poput cijevi, poprečnom se stijenkom odijeli jedna stanica (zoosporangij) čiji se
protoplast s mnogo jezgara razvija u jednu, do 0,1 mm veliku
sinzoosporu s mnogobrojnim trepljama na površini. U nekih smeđih i crvenih algâ razvijaju se po četiri nepokretljive
tetraspore koje raznosi voda. U sive plijesni
(Mucor) sporangiji su kuglasta oblika na dršku koji svojim proširenjem
(columella) ulazi u sporangij, a uokolo se razvija veliko mnoštvo sitnih spora koje raznosi vjetar. U kopnenih gljiva mješinarki
(Ascomycota) i u većine lišaja
(Ascolichenes) u posebnim sporangijima, askusima, nastaje po 8
askospora. Kao vanjske nastaju
bazidiospore u gljiva stapčarki
(Basidiomycota), koje se po četiri razvijaju na posebnim dršcima, bazidijama. Vanjske su spore i
konidiospore (→
konidije), koje se, npr. u »zelenih plijesni«, razvijaju u nizovima na vrhovima kuglasto odebljala (u roda
Aspergillus) ili poput kista razgranjena (u roda
Penicillium) nosioca (konidiofor), odakle se pojedinačno otkidaju i prenose poput prašine zrakom i pri najslabijem strujanju. U rđa
(Uredinales), gljiva stapčarki nametnika na različitim vrstama biljaka, razvija se tijekom složena životnoga ciklusa nekoliko vrsta spora, kao što su eliptične haploidne
piknospore, te dikariontske (s po dvije jezgre)
ecidiospore, ljetne ili
uredospore, i zimske ili
teleutospore, koje su u nekih rđa jednostanične
(Uromyces), dvostanične
(Puccinia) ili višestanične
(Phragmidium). Iz teleutospora se u proljeće nakon dozrijevanja i spajanja dviju jezgara (kariogamija) redukcijskom diobom razvijaju po 4 bazidiospore |